Starije osobe često se žale na osećaj vrtoglavice ,nestabilnosti, ljuljanja prilikom hodanja ili stajanja, zanošenja u stranu, što prati intenzivan strah od pada i ograničava njihove dnevne aktivnosti. Rizik od padanja se posle 60. godine linearno povećava sa starošću i to značajno utiče na kvalitet života ovih ljudi.
Šta je uzrok ovoj neravnoteži i vrtoglavici? Da bi održavali ravnotežu, stajali, hodali, orijentisali se u prostoru, imali jasnu sliku u oku prilikom pomeranja glave, mora biti aktiviran čitav niz refleksa. Čulo vida šalje važne informacije o položaju i kretanju u odnosu na prostor. Čulo dodira sa površine kože informiše o tome kojim delovima tela smo oslonjeni na podlogu. Periferno čulo za ravnotežu, takozvano vestibularno čulo, obaveštava o pokretima glave u prostoru. Sve ove informacije daju centralnom nervnom sistemu detaljnu sliku o položaju, kretanju glave i tela .Iz centara u mozgu idu povratne informacije mišićima očiju koji omogućavaju oštru sliku prilikom pokretanja glave, mišićima tela koji nas drže uspravno, i odgovorni su za naše kretanje. Sve informacije moraju da budu usklađene. Kad neke informacije kasne, prestanu da stižu, stižu prebrzo, ili nisu u skladu sa ostalim signalima, onda nastane poremećaj ravnoteže.
Fiziološko starenje je praćeno multisenzornim gubitkom. Stari periferno čulo za ravnotežu, slabiji je vid,sporiji su refleksi,oštećen je periferni i duboki senzibilitet u nogama i smanjena je kondicija. Postoje reduktivne promene na velikom i malom mozgu. Postepeno se gube ćelije u senzornim i motornim centrima. Tu je čitav niz udruženih oboljenja: hipertenzija, srčana slabost, dijabetes, katarakta, gojaznost, aritmije, hipotenzija, anemija, artritis, deficit B12 vitamina, neurološka oboljenja koja doprinose multisenzornom oštećenju. Često pored lekova koje uzimaju, pacijenti dobiju i sedative koji dodatno utiču na nestabilnost i usporavaju reflekse. Neki od lekova imaju kao neželjeno dejstvo vrtoglavicu. Ako pored svega ovog postoji i dodatni vestibularni poremećaj, ovi pacijenti neće moći da se kreću bez tuđe pomoći.
Savet je da se vid koriguje naočarima, a sluh slušnim aparatima. Koristiti štap i hodalice i čvrstu obuću. Lečiti pridružena oboljenja. Biti aktivan i šetati što više .
Za razliku od neravnoteže, najčešći uzrok pravog osećaja vrtoglavice je benigna paroksizmalna položajna vrotglavica.Uzrok je dobroćudan. Otoliti ili kristalčići u unutrašnjem uvu prosto „zalutaju“ i prave smetnju. Pacijenti se žale na kratkotrajne intenzivne vrtoglavice kad legnu u krevet, kad se okreću s jedne strane na drugu i prilikom promena položaja glave. Praćene su ponekad mučninom i povraćanjem, a u periodima između vrtoglavica osećaju se nestabilno. Poremećaj se lako dijagnostikuje određenim položajnim manevrima, a takozvani kanal se leči repozicionim manevrima.