trnjenje glave i lica

Utrnulost lica i trnci u predelu potiljka i lica se odnose na slabiji osećaj ili izostanak osećaja na koži ovih regija. Ovo, zapravo, može da se javi na bilo kom delu tela. Ova senzacija može da se opiše kao peckanje, trnci, podilaženje žmaraca ili osećaj da po koži nešto mili. Utrnulost glave ili lica se označava medicinskim terminom parestezija.

Dermatom glave

Dermatom je lokalizovana površina kože. To je senzitivni deo kože koji je povezan sa nervima koji izlaze iz jednog zajedničkog kičmenog korena.

Dermatom glave je odgovoran za osećaj na licu i temenu. Ove dve regije povezuju levi i desni trograni živac. Trograni živac kreće iz moždanog stabla i podeljen je na tri grane:

  1. Oftalmični (očni) živac

Ovaj živac prolazi kroz gornju stranu očne duplje i ulazi u regiju lica preko površine iznad oka. Oftalmični živac je odgovoran za osećaje u regijama čela, obrva, polovine prednjeg gornjeg dela glave, gornjih očnih kapaka, sluzokože koje pokriva gornji deo rožnjače, vežnjače, nosa i prednjih sinusa. Stoga ne iznenađuje da problem sa ovim nervom može da izazove trnjenje glave i lica.

  1. Gornjovilični (maksilarni) živac

Ulaz ovog živca je smešten ispod oka. Potom prolazi kroz dno očne duplje. On je odgovoran i za osećaj u koži donjeg očnog kapka, sluznici nosa, paranazalnih sinusa, bočnih strana nosa, obraza, gornjih zuba i desni.

  1. Donjovilični (mandibularni) živac

Ova grana dermatoma zahvata unutrašnji deo vilične kosti i potom prolazi kroz bočne strane brade. Takođe, ovaj živac inervira kožu koja pokriva donju vilicu. Mandibularna grana nerva se zove i ušno-slepoočni živac jer stimuliše prednju stranu ušne školjke, kao i regiju slepoočnica.

S druge strane dermatom koji je odgovoran za osećaj u potiljku sadrži spletove kičmenih nerava C1 – C3. Što se tiče vrata i većeg dela ušne školjke, senzitivnost potiče od cervikalnih nerava C1 – C4 koji sačinjavaju površinski kičmeni splet.

trnjenje glave i lica

Šta su uzroci trnjenje glave i lica?

Parestezija glave i lica je uglavnom posledica nadražaja nerava, kao što su: kičmeni nervi (C1 – C4), nervi moždanog stabla, trograni nerv i kičmena moždina. Drugi delovi mozga odgovorni za osetljivost glave/lica takođe mogu da budu zahvaćeni kada dođe do iritacije nerava.

  1. Neurološki poremećaji

Kada je tkivo nerva zahvaćeno neurološkim poremećajem, obično dolazi do pojave utrnulosti i osećaju se trnci. Ovaj osećaj se najčešće javlja kao trnjenje glave u potiljku i trnjenje lica. U takve poremećaje spadaju:

    • Herpes zoster – Kod ovog poremećaja dolazi do ponovne pojave virusa ovčjih boginja. Ovo se događa kada virus napadne korenove trogranog ili kičmenih nerava. Ponovno izbijanje ove bolesti manifestuje se kao osećaj peckanja koji se javlja na određenim delovima tela, poput glave, jedne strane lica i trupa.
    • Posherpetična neuralgija – Ovo oboljenje je komplikacija ponovnog izbijanja herpesa zostera. Reaktivacija herpesa zostera se obično događa kod pacijenata koji su stariji od 50 godina. Utrnulost lica, trnci i bol mogu da traju nekoliko meseci  ili godina.
    • Trigeminalna neuralgija (bolni tik) –Ovo je hronični poremećaj nerava koji uglavnom pogađa odrasle osobe. Poreklo je nepoznato ali može da izazove probleme kao što su povremeni i iznenadni napadi  – poput oštrog (ili umerenog) bola u licu. Napad mogu da izazovu faktori kao što su dodirivanje ili pokretanje lica, na primer prilikom brijanja, žvakanja, smejanja, govora, pranja zuba, ili povetarac. Trnci u glavi i licu se javljaju pre bola.
    • Anestezija doloroza – Ovo je komplikacija usled lečenja trigeminalne neuralgije i ispoljava se kao stalna utrnulost glave ili probadajući bol.
    • Trigeminalni neuropatski bol – Ovaj bol može da bude posledica traume, operacije, stomatološke intervencije ili bolesti, kao što su moždani udar (šlog) ili dijabetes. Manifestuje se simptomima koji uključuju i dugotrajni tupi bol koji može da se opiše kao žarenje. Oboljenje može da se manifestuje simptomima poput utrnulosti glave i lica.
    • Trigeminalna deaferentacija – Ovaj termin se odnosi na prekid vlakana senzornog nerva. Posledica je oštećenja nerva. Do oštećenja nerva najčešće dolazi tokom lečenja trigeminalne neuralgije, na primer, alkoholna injekcija ili operacija. Karakteriše ga žareća utrnulost koja je stalna.
    • Lajmska bolest – Ova bolest nastaje usled infekcije nakon ujeda krpelja. Manifestacije, kao što su trnjenje glave i paralize facijanih mišića, može da dođe mesecima ili godinama nakon ujeda krpelja.
    • Multipla skleroza (MS)BI – Ovo je autoimuni poremećaj mozga i kičmene moždine. Obično se javlja kod pacijenata između 20 i 40 godina starosti. Često se manifestuje kao jednostrana paraliza i mišićna slabost.
    • Gilen-Bareov sindrom – Ovo je redak poremećaj imunog sistema. Može da nastane nakon nekoliko dana ili nedelja posle infekcije respiratornog trakta ili trovanja hranom. Ova bolest zahvata periferne nerve. Mišićna slabost i utrnulost postepeno nastaju i pojačavaju se. Kreće od stopala, preko trupa i doseže glavu.
    • Epilepsija – Kada ćelije mozga, odnosno neuroni, imaju abnormalnu električnu aktivnost, dolazi do nadražaja nerava. Kao posledica se javljaju napadi konvulzija, mišićnih spazama i čak gubitka svesti. Pre pojave konvulzija, pacijent oseća trnce, utrnulost, promenu čula ukusa ili mirisa, a mogu da se jave i čudne emocije ili ponašanja.
    • Sifilisna mijelopatija (taves dorsalis) – Ovo oboljenje nastaje usled retke komplikacije nelečenog sifilisa. Javljaju se abnormalne senzacije koje se opisuju kao sevajući bolovi, slabost mišića i gubitak refleksa.

Psihološki poremećaji

  • Anksioznost i napadi panike – Osoba koja je anksiozna i doživljava napade panike, oseća izuzetno jak strah. Takođe, javljaju se trnci ili utrnulost nekih delova tela, najčešće šaka, stopala, nogu, lica, ruku i drugih delova tela.
    1. Alergija/trovanje
    • Alergija na hranu – Kod ove alergije se javljaju trnci na usnama. Dolazi i do oticanja lica i svraba grla i kože.
    • Trovanje plodovima mora – Izaziva trnce, kožne osipe i dijareju
  1. Cerebrovaskularni/cirkulatorni poremećaji
  • Moždani udar(šlog)/prolazni ishemijski napada (TIA) – Ovo stanje nastaje kada dođe do okluzije (zatvaranja) ili pucanja moždane arterije usled ateroskleroze, tromboze ili aneurizme. Manifestuje se utrnulošću ili slabošću ruku ili nogu.
  • Vertebrobazilarna insuficijencija – Do nje dolazi usled zastoja dotoka krvi u mozak.
  • Angina pektoris – Opisuje se kao bol na zadnjoj strani grudne kosti koji može da bude oštar ili tup. Osećaj može da se proširi na šaku, ruku, levo rame ili vilicu.
  • Vaskulitis – Kada dođe do upale arterija koje su male ili srednje veličine, posledica mogu da budu trnci ili utrnulost glave.

Poremećaji kičmenog stuba

Poremećaji kičmenog stuba su poznati po tome da utiču na kičmene nerve koji su iznad nivoa spleta C4 i da izazivaju utrnulost. U primere ovih poremećaja spadaju:

        • osteoporoza
        • spondilitis ili upala kičme
        • diskus hernija
        • degenerativna bolest kičmenih diskova

Povrede

        • Povrede kičmene moždine, posebno one koje pogađaju kičmeni stub iznad spleta C4.
        • Povrede glave i kostiju lica, kao što su posekotine, ubodi, podlivi i frakture.
        • Iščašenje vilice.

Tumori

        • Rast tumora na mozgu, u uhu, nosu, očnoj duplji, paranazalnim sinusima, ustima, na parotidnoj žlezdi, lobanji, kičmenom pršljenu, kičmenoj moždini, mišićima ili koži.

Poremećaji metabolizma

        • Disbalans elektrolita, kao što je nizak nivo kalcijuma.
        • Hipoglikemija, odnosno nizak nivo šećera u krvi.
        • Uremija, odnosno prisustvo bakterija u mokraći.

Medikamenti/droge/toksini

      • antikonvulzivni lekovi, medikamenti za HIV
      •  lekovi za hemoterapiju, radioterapija
      • alkohol
      • duvan
      • trovanje: ujed zmije, trovanje plodovima mora, trovanje teškim metalima (olovo, živa, arsen), trovanje azotsuboksidom.

Dijagnostikovanje utrnulosti i trnaca u predelu glave i lica

U zavisnosti od uzroka, može da se koristi dijagnostički test za ispitivanje utrnulosti i trnaca na potiljku i licu.

Razgovor sa lekarom

Lekar će vam postaviti neka pitanja da bi ustanovio istorijat simptoma. U ova pitanja spadaju:

      • Lokacija – Pitanje će se odnositi na mesto na kome se utrnulost i trnci javljaju. Da li zahvataju jednu ili obe strane ovih regija i da li su simetrični ili nesimetrični.
      • Vremenski okvir – Lekar će vas pitati kada su počeli da se javljaju simptomi, koliko dugo traju, da li su skorašnji ili postoje odavno, da li su konstantni ili se vremenom menjaju.
      • Drugi simptomi – Ova pitanja će se odnositi na simptome koji se ispoljavaju na čulima, temperaturi, ravnoteži, jelu, govoru i kretanju. Takođe, lekar će pitati pacijenta da li je imao bolove, mučninu, groznicu, grčeve ili paralizu.
      • Istorija bolesti – Lekar će proveriti istoriju bolesti pacijenta. Da li pacijent ima dijabetes, kancer, vaskularnu bolest, da li zloupotrebljava alkohol ili je imao neku traumu.
      • Porodična istorija bolesti – Lekar će pitati pacijenta da li u porodici ima slučajeva parestezije.
      1. Fizikalni pregled
      • Neurološki pregled koji će obaviti neurolog.
      1. Laboratorijske analize i testovi
      • analize krvi: kompletna krvna slika, elektroliti, nivo THS, mokraćna kiselina u krvi, hemoglobin, vitamin B12, tiamin, sedimentacija eritrocita
      • analiza mokraće
      • biopsija nerava
      • ispitivanje provodljivosti nerava
      1. Snimanja
      • rendgenski snimak grudnog koša
      • CTI/MRI snimanja sa radioaktivnim izotopima
      • elektromiografija (EMG) – ovo se radi na zahtev lekara koji želi da utvrdi da li je atrofija mišića posledica neuropatije ili miopatije

Lečenje utrnulosti i trnaca u predelu glave i lica

Lečenje uzročnog oboljenja

  • Kod lečenja ovog stanja cilj je dijagnostikovanje i lečenje utvrđenog uzročnog oboljenja. Postoje neka oboljenja koja mogu lako da se leče i izleče. S druge strane, postoje i oboljenja koja mogu da zahtevaju intenzivno lečenje i koja nemaju dobre prognoze
  • Ako je uzrok hronična bolest ili komplikacije usled lečenja, kao kod hemoterapije, lečenje će biti usredsređeno na ublažavanje simptom koje pacijent oseća.
  • Pacijentima koji imaju teži obluk utrnulosti lica i trnaca na potiljku, daju se antidepresivi poput amitriptilina. Ovaj lek se daje u manjim dozama da bi pacijentu ublažio percepciju bola.
  • Prepisuju se i antiinflamatorni lekovi, kao što su nesteroidni antiinflamatorni lekovi ili steroidi, kao i analgetici.
  • Nutritivna terapija podrazumeva suplementaciju vitaminima B kompleksa.
  • Preporučuje se izbegavanje alkohola i droga.
  • Pacijentu se pomaže da se sa stanjem delotvorno izbori.