Šuga kod ljudi je parazitarno oboljenje kože izazvano grinjom Sarcoptes scabiei (šugarac). Praćeno je jakim noćnim svrabom i polimorfnim kožnim promenama lokalizovanim na pregibnim površinama, oko bradavica dojki, na polnom udu, donjem delu trbuha, glutealnom predelu, butinama, između prstiju, a u dece i na tabanima.
Epidemiologija
Iako se šuga može preneti i polnim kontaktom češće se prenosi dužim direktnim kontaktom (koža na kožu) u porodicama ili zatvorenim kolektivima .Dokazano je da postoji i parazitonoštvo, tj. inficirane osobe ne obolevaju, a mogu da prenose infekciju. Smatra se da imunološko stanje organizma utiče na nastanak oboljenja. Uočeno je da se veće epidemije javljaju u tridesetogodišnjim ciklusima, što ukazuje na određen oblik imuniteta populacije. Socioekonomski uslovi života (niski standard) i migracija stanovništva su značajni faktori u širenju šuge. Lična higijena ne obezbeđuje pouzdanu zaštitu od infekcije, jer često kupanje i menjanje rublja nisu presudni činioci u sprečavanju širenja šuge.
Uzročnik
Šugu prenosi i promene na koži izaziva samo gravidna ženka parazita. Mužjak posle oplodnje ugine.Ženka Sarcoptes scabiei ima ovalno telo i 4 para nogu. Dužine je oko 400 fim.
Noću u koži (epidermu) kopa hodnike dužine 2,5 cm ili nešto duže.Bušenje hodnika izaziva jak svrab, pa se češanjem razgrebu hodnici (kanalići) i sami paraziti. U kanalićima ženka polaže jaja, 2—3 dnevno, koja se preko larve i nimfe preobraze u odraslog parazita za 10 dana. Iznad legla jaja ženka vertikalno kopa hodnik da nimfe izađu. Kod primarne infekcije šugom svrab i češanje nastaju tek posle nekoliko nedelja, nakon senzibilizacije organizma razgradnim produktima parazita i njegovim sekretima i ekskretima.
Šuga simptomi
Noćni svrbež i svrbež pri boravku u toplom (soba, krevet) je glavna tegoba obolelih a to su i glavni simptomi. Tri nedelje posle zaražavanja na mestima gde je koža tanja (ventralna strana zgloba šake, unutrašnja strana prstiju, pazuha, bradavice dojki, glavić polnog uda, stidnica, oko pojasa, debelo meso, mošnice, bedra, a u dece još i tabani i lice) nastaju papule, vezikule, kasnije pustule i kraste (ako dođe do sukundarne infekcije šugom). Promene su u vidu nepravilnih linija iznad pratećih hodnika koje kopa šugarac. Kanalići su u vidu svetlijih, a kasnije tamnijih (zbog izmeta parazita) izlomljenih linija.
Nekad se ove promene stvaraju i i na laktovima, a nekada su u vidu čvorića. Zbog sekundarne infekcije i upale mogu se videti sitne gnojanice i čirevi, kao i uvećanje regionalnih limfnih žlezda. U preterano čistih osoba zbog uticaja sapuna koji razorno deluje na parazite i njihove hodnike teško je naći parazite. Zbog toga je kod ovih osoba, kao i kod lečenih kortikosteroidnim mastima, dijagnoza otežana (scabies incognito). Norveški skabies (scabies norvegica) javlja se u osoba sa smanjenim osećajem svraba, najčešće zbog neke druge bolesti. U njih se stvaraju sivoljubičaste ljuske, nekad nalik na psorijazu, a nekad čak i u vidu oklopa.
Šuga lečenje
Pri izboru leka treba voditi računa o njegovoj efikasnosti i toksičnosti. Danas se koriste 4 leka: lindan, crotamiton, benzil-benzoat i sumpor.
Lindan se nanosi u vidu 1% losiona ili krema, na kožu celog tela, od vrata naniže, i ostavi da stoji 8—12 sati pa se onda kupanjem spere. Ne treba ga davati trudnicama i dojiljama. Rublje i posteljina se promene.
Crotamiton se utrlja u kožu, takođe od vrata naniže, nakon kupanja, svako veče u toku 4 dana. Posle drugog i četvrtog dana promeni se posteljina i rublje.
Benzil-benzoat u vidu 25% losiona nanosi se nakon kupanja na. kožu celog tela od vrata naniže, tokom dve uzastopne noći. Nakon toga, trebalo bi se okupati i promeniti rublje i posteljina.
Sumpor (5—10%) se uzastopno nanosi na kožu 3 večeri, a četvrte se spere kupanjem i promeni rublje i posteljina.
Potrebno je lečenje seksualnih partnera, kao i svih ukućana.
Sarcoptes scabiei otkrio je Bonomo 1687. godine, a kliničku sliku šuge detaljno je opisao Hebra, otac moderne dermatologije. U toku II svetskog rata šuga je eksperimentalno izazvana na dobrovoljcima.
Prevencija
Rano otkrivanje i lečenje obolelih i osoba od šuge sa kojima su bili u dužem kontaktu, lečenje članova porodice, kao i seksualnih partnera, pomažu ređem javljanju šuge.
Leave a Reply
Want to join the discussion?Feel free to contribute!