Najvažniji praktični saveti u slučaju da dođe do infarkta
Kada đođe do akutnog infarkta, neophodna je hitna lekarska pomoć.Ako vas zadesi infarkt u tom slučaju veoma malo možete uraditi sami a i vaša okolina vam nemože ukazati neophodnu pomoć.Da bi došlo do spašavanja života u slučaju infarkta napametnija stvar koju možete uraditi je da pozovete hitnu pomoć ili na bili koji način bolesnika što pre prevezete kod lekara.
Nova ispitivanja su pokazala da dve trećine umrlih zbog akutnog infarkta umire izvan bolnica i klinika, a od ovih polovina pod slikom iznenadne smrti u toku od dva časa posle početka pojava i simptoma infarkta.
Umire se zbog zastoja srca, teških poremećaja ritma, naglog popuštanja srčanog mišića, opšteg šoka (totalno popuštanje krvotoka i izmene materija).
Neophodno je da i bolesnici i okolina budu upoznati s prvim znacima oboljenja. Veliki broj ljudi umire zbog nepoznavanja opasnosti i nepravovremenog dolaska u zdravstvenu ustanovu.
Gubitak dragocenog vremena uslovljen je sledećim uzrocima:
1. Početak simptoma — bolesnik postaje svestan da je posredi opasna bolest.
2. Bolesnik i okolina odlučuju da treba pozvati lekara.
3. Dolazak lekara: od poziva lekaru i do njegovog dolaska gube se minute ili časovi!
4. Dolazak lekara i postavljanje dijagnoze.
5. Poziv stanici za hitnu pomoć radi prevoza bolesnika u centar za intenzivnu negu.
6. Vreme od poziva stanici do dolaska kola.
7. Prevoz i smeštaj u centar za intenzivnu negu.
U svim ovim fazama može doći đo velikog gubitka vremena. Prema podacima, kod nas veliki broj bolesnika može biti zbrinut u toku jednog časa, ali bolesnik mora po pojavi simptoma odmah da shvati da je potrebno tražiti pomoć!
Osnovno je, prema tome, upoznavanje ljudi s opasnostima i prvim znacima infarkta.
Znajte! Simptomi srčanog napada, tj. infarkta — mogu biti raznoliki, ali, najvažniji su ovi:
1. Produžen veoma jak bol, stezanje i pritisak u sredini grudnog koša napred, ispod grudne kosti.
2. Bol se često širi u levo rame, levu ruku, vrat ili vilicu.
3. Bol je često praćen opštom slabosti, znojenjem, često povraćanjem i kratkim disanjem.
Bolovi se ponekad ublažavaju ali zatim ponovno nastupaju.
Nemojte čekati! Odmah preduzimajte mere! Šta treba uraditi u slučaju infarkta?
1. Pozovite vašeg lekara i opišite mu pojave već prilikom poziva.
2. Ako ne nađete vašeg lekara, zovite hitnu pomoć.
3. Ako i to nije moguće, odmah se prebacite nekim kolima u najbližu bolnicu.
Za hitnu akciju odgovoran je ne samo bolesnik već i njegova najbliža okolina — porodica ili ljudi na radnom mestu.
Leave a Reply
Want to join the discussion?Feel free to contribute!