Zamislite na trenutak kako radi krvotok. U samom centru je pumpa ,srce. Kad god se skupi, ono prazni svoj sadržaj u mrežu cevi -arterija.
Krvni pritisak zavisi od pritiska pod kojim krv ističe kroz arterije. Njegov nivo zavisi od tri glavna činioca.
Prvi je količina krvi u telu.
Ako je zapremina krvi koja cirkuliše u ovom zatvorenom sistemu smanjena, pritisak će pasti. Ako je ta količina veća, i pritisak raste. Zapremina krvi u opticaju smanjuje se ako imate hemoragiju -ako gubite krv: zbog povrede, operacije ili zbog unutrašnjeg krvarenja (peptički ulcer).
Ako krvni pritisak previše padne, dospevate u stanje šoka -stanje cirkulatornog kolapsa.
Šta dovodi do povećane zapremine krvi? Previše soli u krvi, zbog loše funkcije bubrega, ili retko zbog tumora koji nagone telo da zadrži veliku količinu soli. Neki lekovi, steroidni hormoni, takodje povećavaju procenat soli, tako da oni koji ih koriste mogu dobiti hipertenziju. Takodje i srčana slabost, kada su vratne vene istegnute, stopala natečena a pluća ispunjena tečnošću. U poslednjem slučaju u kliničkoj slici dominira slabi srčani mišić, tako da se pritisak ne diže već opada.
Drugi faktor koji odreduje krvni pritisak je snaga samog ispumpavanja. Kada srce oslabi, posle srčanog udara ili zbog neke druge bolesti, ono nije u stanju da isplimpa uobičajenu količinu krvi. U tom slučaju, krvni pritisak može toliko pasti da pacijent dospeva u stanje šoka -kao što se dešava posle ozbiljnih krvarenja. Ali, otkud povećana količina ispumpane krvi, i zašto je to opasno? Pa, kao što vam jedan aspirin prija, ali ne i deset aspirina, tako nije poželjno ni pojačano ispumpavanje iz srca jer onemogućava normalnu cirkulaciju. To se dešava kada je tiroidna žlezda previše aktivna, kada zalisak u aorti curi kod niza drugih slučajeva.
Treći značajan činilac je “tonus” zidova arterija. U njima se nalaze tanki nervni završeci koji prenose poruke iz mozga i drugih organa, o tome da li šire arterije i smanjuju pritisak, da ih skupljaju i podižu pritisak. Zidovi arterija reaguju i na niz različitih hormonskih signala. Bez obzira na mehanizam, skupljanje zida arterije podiže pritisak. Evo kako mehanizam funkcioniše. Kasno uveče vraćate se iz kancelarije kući. Parkirali ste auto i pre nego što izadete iz parkiranog auta osetite ruku na ramenu i preplašite se. U tom trenutku nadbubrežna žlezda luči više adrenalina izazivajuči skupljanje arterija. To je nesvesni odgovor na opasnost. Ne samo da povišeni adrenalin omogučava da brže trčite iii da se odvažnije borite već u slučiiju povrede, skupljanje arterije smanjuju gubitak krvi. Ali, strah nije uzrok oslobadanja adrenalina. Ako se jave drugi simptomi povišenog adrenalina, a bez spoljašnje provokacije -lupanje srca, zajapurenost, znojenje bez povoda -mora se i on uzeti u obzir, naročito kod mladih osoba. Te supstance su prisutne i u nekim lekovima,zbog čega je na njima upozorenje da izazivaju povišeni krvni pritisak. Ima i drugih uzroka suženja arterija, najznačajniji je, svakako arterioskleroza. Kada krvni sudovi postanu kruti i očvrsnu, oni nisu više dovoljno elastični da meko potiskuju krv, što takodje izaziva povišeni krvni pritisak. Dakle, tri glavna činioca kod povišenog krvnog pritiska su
(a) povećana zapremina krvne tečnosti
(b) veča količina krvi prilikom svakog ispumpaja srčanog, mišiča nego što je inače normalno
(c) povećani tonus arterija.
Zahvaljujući novim saznanjima o prirodi ovog poremećaja krvnog pritiska i lekovima koji mogu da ga zaustave i stave pod kontrolu, ne bi trebalo da iko danas pati od njega. Dijeta, mršavljenje i vežbe ponekad su sasvim dovoljni da normalizuju krvni pritisak. Nekad je povećanje blago i prolazno i bez lečenja. Sve je više pacijenata, po svedočenju lekara, koji nisu osetljivi na so, tako da mogu jesti veće količine ovog začina bez opasnosti od daljeg povišenja pritiska. Većina dobro podnosi lekove za smanjenje pritiska a nepoželjni efekti su svedeni na najmanju meru. Dakle, dijagnoza hiperteznije ne znači smak sveta. Ali, da biste shvatili moguće implikacije morate se upoznati sa različitim oblicima povišenog krvnog pritiska.
POVIŠEN PRITISAK-HIPERTENZIJA UZROCI
Leave a Reply
Want to join the discussion?Feel free to contribute!