rak prostate

rak prostateŠta je rak kostiju? Šta je metastatski rak kosti?

Rak kostiju je rak ćelija koje sačinjavaju kosti tela. Kada se ustanovi prisustvo raka u kostima, to obično znači da je potekao iz nekog drugog organa ili sa neke druge lokacije, odakle se proširio na kosti. Ovo stanje je poznato kao metastatski rak kostiju. Mnogo je učestaliji od izvornog, ili primarnog, raka kostiju, gde same koštane ćelije postaju maligne. Primarni i metastatski rak kostiju se često različito leče i mogu imati različitu prognozu.

Postoje i drugi tipovi raka koji mogu započeti u koštanom tkivu, iako se ne smatraju rakom kostiju u pravom smislu te reči. Limfom je rak ćelija koje imaju ulogu u imunom odgovoru organizma. Limfom obično započinje u limfnim čvorovima, ali ponekada potiče i iz koštane srži. Multipli mijelom je drugi tip kancera imunih ćelija koji tipično započinje u koštanoj srži. Ovi tumori se ne smatraju primarnim kancerima koštanog tkiva, jer nemaju koštano-ćelijsko poreklo.

Ovaj članak se fokusira na primarni kancer koštanog tkiva, karcinom koštanih ćelija.

Šta izaziva rak kostiju?

Kao i kod drugih vrsta kancera, ne postoji samo jedan uzrok ovog oboljenja. U suštini, do nastanka raka dolazi kada se poremete mahanizmi normalnog ćelijskog rasta i razmnožavanja, dopuštajući abnormalnim ćelijama da se nekontrolisano razmnožavaju i rastu. Čitav niz naslednih faktora, kao i faktora okruženja, najverovatnije ima svoju ulogu u nastanku raka kostiju.

Koji su znaci i simptomi raka kostiju?

Bol je najčešći simptom raka kostiju. On može započinjati u određeno doba dana, naročito u noćnim časovima ili prilikom fizičke aktivnosti, i ima tendenciju da se pogoršava kako vreme odmiče. Ponekada, bol može biti prisutan i godinama pre nego što osoba potraži pomoć. Drugi slučajevi raka kostiju se otkrivaju nenamerno, u toku rendgenskog ispitivanja koje se sprovodi iz razloga nevezanih za ovo oboljenje. Masa, otok ili izbočina se ponekada može osetiti u okolini raka kostiju. Patološke frakture kostiju se takođe mogu javiti na mestu tumora (kako kod benignih tako i kod malignih), zato što je koštano tkivo u tom regionu oslabljeno. Drugi, manje uobičajeni, simptomi mogu varirati od kompresije do poremećaja funkcijenerava i krvnih sudova u pogođenoj oblasti. Ovi simptomi mogu dovesti do ukočenosti, peckanja, bolne osetljivosti ili smanjenog protoka krvi (osećaj hladnoće, oslabljen puls).

Koji su to tipovi raka kostiju?

Postoji nekoliko različitih tipova raka kostiju u opštoj populaciji, i oni se često tretiraju na različite načine. Veoma je važno utvrditi koji je tip raka tačno u pitanju, jer od te činjenice zavisi specijalizovani pristup lečenju i terapijski plan koji se sačinjava individualno, za svakog pacijenta ponaosob. U sledećem delu ćemo govoriti o nekim tipovima raka kostiju koji se najčešće javljaju.

Osteosarkom

Osteosarkom je najučestaliji tip raka koštanog tkiva. Javlja se češće u populaciji tinejdžera i mlađih odraslih osoba, i to predominantno kod muškaraca. Osteosarkom kod mlađih osoba ima tendenciju da se razvija na završecima dugih kostiju, u oblastima koje su aktivne u smislu koštanog rasta – često u okolini kolena, bilo na završetku femura (butne kosti) ili na proksimalnom (natkolenici bližem) delu tibije (cevanice). Sledeća česta lokacija osteosarkoma je kost nadlaktice, mada je moguće da se javi u bilo kojoj kosti u telu. U zavisnosti od izgleda tumorskih ćelija pod mikroskopom, postoji nekoliko različitih podtipovaosteosarkoma.

Hondrosarkom

Hondrosarkom je drugi po učestalosti tip raka kostiju. Nastaje od ćelija hrsavice. Češće se javlja kod starijih od 40 godina. Može biti ili brzo-rastući i agresivan ili sporo-rastući. Hondrosarkom se najčešće lokalizuje u kostima kukova i karlice.

Juingov (Ewing) sarkom

Naziv „Juingov sarkom“ se ponekada koristi da označi čitavu familiju tumora iz grupe Juingovihsarkoma – FTJS (eng. ESFT’s). To je agresivna vrsta raka kostiju koja je najčešća u populaciji dece od 4 do 15 godina života. Češće se javlja kod dečaka nego kod devojčica, a izuzetno retko kod dece afričko-američkog porekla. Najtipičnija lokalizacija Juingovogsarkoma je središnja partija dugih kostiju ruku i nogu.

Pleomorfni sarkom (maligni fibroznihistiocitom) kostiju

Pleomorfni sarkom je tumor koji se u ranijoj nomenklaturi označavao kao Maligni fibroznihistiocitom ili MFH (eng. MFH). Ovaj naziv je još uvek često u upotrebi. Pleomorfnisarkomi su tipično tumori mekih tkiva, ali u 5% slučajeva mogu biti koštanog porekla. Pleomorfnisarkomi se obično javljaju kod odraslih osoba i mogu se lokalizovati bilo gde u telu.

Fibrosarkom

Fibrosarkom je atipična vrsta raka koštanog tkiva. Obično se javlja kod odraslih, iza kolena.

Koje vrste raka kostiju se javljaju kod dece?

Kao što je prethodno navedeno, osteosarkom, najrasprostranjeniji tip raka koštanog tkiva, najučestaliji je kod dece i mlađih odraslih osoba.Juingov sarkom je još jedna vrsta raka koštanog tkiva koji tipično pogađa decu.

Koji testovi se koriste u cilju postavljanja dijagnoze raka kostiju?

Široki spektar vizuelizacionih tehnika može se koristiti u cilju postavljanja dijagnoze tumora koštanog tkiva, uključujući tu i karcinome kostiju. Karcinomi kostiju u veoma ranoj fazi svog nastanka možda ne mogu biti otkriveni standardnim rendgenskim snimanjem, ali rendgengrafija ipak može otkriti brojne vrste tumora. CT skener je precizniji i može se upotrebiti za identifikaciju vrste koštanog tumora. Nuklearno-magnetna rezonanca daje detaljan prikaz mekih tkiva u organizmu i otkriva da li se karcinom proširio van granica kostiju i infiltrirao okolna meka tkiva.

Scintigrafija kostiju je pregled koji koristi čestice radioaktivnih nuklida u kombinaciji sa rendgenskim zracima, u cilju otkrivanja predela koštanog tkiva u kojima se dešava ubrza rast ili remodelovanjesrukture. Zahvaljujući tome se može lokalizovati tumor u bilo kom delu organizma. Ovaj test nije specifičan isključivo za tumore kostiju i može se koristiti za pronalaženje lokacija sa inflamacijom, što je često situacija kod artritisa, fraktura ili infekcija.

Iako se mnoge vrste kancera karakteristično prezentuju na vizuelizacionim tehnikama, biopsija (uzorak tkiva) je jedini stoprocentno siguran način da se ustanovi o kojoj se tačno vrsti neoplazme radi. Biopsija se može uraditi uz pomoć biopsione igle ili putem hirurškog reza.

Kako se rak kostiju leči?

Hirurško uklanjanje raka je polazna tačka u tretmanu raka kostiju. Usavršene hirurške tehnike omogućavaju da se u većini slučajeva otkloni tumor bez amputacije pogođenog ekstremiteta. Međutim, neretko je potrebna i rekonstruktivna hirurgija nakon otklanjanja tumora, da bi se vratila što veća funkcija operisanom ekstremitetu.

U najvećem broju slučajeva, hirurška terapija se kombinuje sa hemo-terapijom. Izuzetak je hondrosarkom, koji se obično hemo-terapijski ne tretira. U njegovom slučaju koristi se radio-terapija, kao i kod Juingovogsarkoma.

Pojedini slučajevi Juingovogsarkoma koji ne reaguju najbolje na druge tretmane, podvrgavaju se visoko-doznoj hemoterapiji koju sledi transplantacija STEM (pluripotentnihhematopoeznih matičnih) ćelija. Prilikom ove procedure, pacijentove STEM ćelije (krvne ćelije koje imaju potencijal da se razviju u bilo koju vrstu ćelija krvi)se uzimaju iz koštane srži, ili pak iz krvotoka procesom afereze (proces vrlo sličan maloj donaciji krvi). Nakon što visoke doze hemo-terapeutika unište koštanu srž, prethodno uzete STEM ćelije se vraćaju u organizam putem transfuzije krvi. U naredne 3 – 4 nedelje, STEM ćelije se diferenciraju u nove krvne ćelije koštane srži.

Kako se tretira bol kod raka kostiju?

Bol kod raka kostiju se tretira analgeticima (lekovi koji olakšavaju bol). Postoje oni koji se izdaju na recept kao i oni koji se mogu kupiti u slobodnoj prodaji. Blag do umeren bol može se tretirati lekovima poput Acetaminofena (Tylenol), ili nesteroidnim anti-inflamatornim lekovima (NSAIL) kao što su Ibuprofen i Naproksen. Međutim, osobe koje su na hemoterapiji bi trebalo da izbegavaju nesteroidne anti-inflamatorne lekove usled povećanog rizika od krvarenja.

Lekovi na recept mogu biti korišćeni za tretiranje umerenih do ozbiljnih bolova. Opioidi – lekovi se jačim, narkotičkim delovanjem – poput kodeina, morfina, oksikodona(Oxycontin),hidromorfona(Dilaudid) i fentanila, mogu se koristiti u kontrolisanju neizdrživih bolova. Ponekada se pribegava kombinaciji lekova u tretmanu bolova kod kancera kostiju. Opioidni lekovi nose i neželjena dejstva poput pospanosti, zatvora i mučnine.

Kakva je prognoza raka kostiju?

Prognoza ili ishod raka kostiju zavisi od specifične vrste karcinoma koji je u pitanju, kao i od stepena njegove proširenosti. Rata petogodišnjeg preživljavanja kod svih tipova raka kostiju u odraslih i dece iznosi oko 70%. Hondrosarkomi kod odraslih pokazuju ratu preživljavanja od 80% u petogodišnjem periodu.

5-godišnje preživljavanje kod lokalizovanih osteosarkoma iznosi oko 60-80%. Ukoliko su prisutne metastaze, što podrazumeva širenje raka van granica kosti, procenat preživljavanja se drastično smanjuje na 15-30%, mada postoje faktori koji mogu značajno uticati na prognozu. Osteosarkomi imaju nešto povoljniju prognozu ako su lokalizovani u ruci ili nozi, dobro reaguju na hemoterapiju i mogu se u potpunosti otkloniti hirurškim putem. Mlađi pacijenti i osobe ženskog pola takođe imaju bolju prognozu od muškaraca i starijih pacijenata.

Juingov sa rkom ima 5-godišnji procenat preživljavanja od 70%, ukoliko je lokalizovan. Ukoliko se proširio na druga tkiva (metastazirao), stopa preživljavanja mu se smanjuje na 15-30%. Određeni faktori se navode kao pozitivni u smislu bolje prognoze ovog tumora, i to su manja veličina tumora, pacijenti mlađi od 10 godina, lokacija tumora u ruci ili nozi (nasuprot tumorima u karlici ili koštanim strukturama grudnog koša koji imaju lošiju prognozu), kao i dobro reagovanje na hemoterapiju.

Može li se rak kostiju sprečiti?

Imajući u vidu da nije tačno poznat uzrok raka kostiju, kao i slab nivo razumevanja mehanizma njegovog delovanja, ne postoje načini na koje bi se izmenom životnih navika preventivno delovalo na nastanak ovih neoplazmi.