Promene na koži mogu biti česte jer je koža izložena opasnosti od raznih bolesti, ili dermatoza, koje su mnogobrojne. Njihov izgled, opasnost i lečenje koje odgovara svakom slučaju vrlo su raznoliki. Opšte je pravilo, međutim, da promene na koži nikada ne treba uzimati olako, već zatražiti savet dermatologa čim se jave prvi znaci, kako se ne bi desilo da se neka bezazlena nezgoda pretvori u hroničnu bolest .
Znaci dermatoza su: crvenilo, svrab, plikovi, papule, čvorići, pege, belege ili promene boje kože, mladeži, ospe, ulceracije. Ako se leče čim se pojave, ove promene se u većini slučajeva lako otklanjaju. Neke kožne bolesti su izuzetno uporne i ipokazuju tendenciju da se pretvore u hronične, kao što su ekcem i psorijaza. Izgledi na izlečenje dobrim delom zavise od brzine sa kojom se pristupi lečenju. Pomenućemo da je koža jedan od ,organa ,koji je veoma osetljiv na alergije i da je izložena svim pomenutim oboljenjima bez obzira na pigmentaciju.
Najčešća od svih promena na koži je eritrem
Eritem — crvenilp kože. Pojava eritema po pravilu je samo reakcija kože na sve moguće nadražaje. Iščezava ako se ne pogorša češanjem ili inficira na neki drugi način. Eritem se najčeke javlja na licu. Nežna dečja koža olakšava izbijanje crvenila. Kod nekih bolesti, kao što su srednje i male boginje, eritem zahvata čitavo telo. Lekar će na osnovu lzgleda crvenila, koji je karakterističan za pojedina oboljenja, odrediti i odgovarajuće lečenje. Razlikuju se razni tipovi eritema kombinovanih sa sitnim plikčićima, ili bubuljicama: Sitni i crveni, koji dosta brzo iščezavaju. Crvene bubuljice, praćene Tnalim otokom, bolne, sa belom tačkom. Karakteristične su za akne. Izrazitije ograničeno crvenilo sa većim otokom i žutozelenkastim vrhom. To su čirevi. Ako se crvenilo javi na uglu usana ili na polnim organima, nepravilno kružnog oblika, u sredini udubljeno, tada se takva promena zove šankr. Postoje razna gnojenja u vidu apscesa ili karbunkua ne računajući i kožne promene koje su ,obuhvaćene i zgodnim nazivom »bubuljica«.
Promene na koži Pege
Pege se uglavnom sreću kod mladog sveta, a tokom godina se ublažavaju ili potpuno nestaju. Ne izazivaju nikakve smetnje u organizmu i potpuno su bezopasne. Najčešće se javljaju na licu, a ponekad i na drugim delovima tela. Najviše se razvijaju u proleće i leto, kada su naročito upadljive, a zimi se smanjuju. Nastaju uglavnom pod dejstvom ultraljubičastog sunčevog zračenja, a nisu pošteđeni ni delovi kože pokriveni odećom. Za uklanjanje sprečavanje pojave pega nema nekog medicinskog razloga, ali oni koji ih imaju često bi ih se rado oslobodili iz estetskih razloga. Prvi korak u prevenciji je zaštita kože od sunca
— kada ste napolju, nosite šešir sa širokim obodom. Uzimajte što više vitamina C (u svežem i sirovom voću i povrću) i vitamina PP (u medu).
Postoje losioni i kreme za ublažavanje pega. Obavezno pročitajte sastav preparata koji želite da kupite: nemojte uzeti onaj u kome ima žive.
Domaće sredstvo protiv pega je mazanje sokom od limuna ili oblaganje kriškama limuna. Ipak, prilikom prvog izlaganja kože suncu, pege će se najverovatnije opet pojaviti. Možda biste mogli da ih ugradite u svoj imidž?
Leave a Reply
Want to join the discussion?Feel free to contribute!