Urea i kreatinin u krvi

Rutinska funkcija bubrega se proverava ispitivanjima krvi.

Bubrezi

Bubrezi regulišu količinu vode i soli koje imamo u našim telima. Oni to čine filtriranjem krvi kroz milione struktura pod nazivom nefroni. Bubrezi takođe izbacuju određene otpadne materije iz tela. Urin se sastoji od viška vode, soli i otpadnih proizvoda koji se donose od strane bubrega dole do bešike.

Rutinski test krvi za bubrežnu funkciju

Uobičajeni test krvi koji proverava da li bubrezi rade ispravno meri nivo uree, kreatinina i određenih rastvorenih soli.

Urea je otpadni produkt formiran od raspada proteina. Urea se obično izbacuje putem urina. Visok nivo uree u krvi (urea u serumu) ukazuje na to da bubrezi ne mogu da rade ispravno, ili da imate nizak sadržaj vode u telu (dehidrirani ste).

Kreatinin je otpadni proizvod napravljen od strane mišića. Kreatinin prelazi u krvotok, a obično se izbacuje putem urina. Visok nivo kreatinina u krvi ukazuje na to da bubrezi ne mogu da rade ispravno. Kreatinin u krvi je obično precizniji marker bubrežne funkcije nego urea. Efekat mišićne mase treba uzeti u obzir. Osoba sa puno mišića i malo masti na svom telu će verovatno imati veći kreatinin od osobe koja ima dosta masti i malo mišića.

urea u krvi

Test koji meri ureu i kreatinin u krvi se često naručuje za ljude koji se suočavaju sa znacima i simptomima bubrežnih oboljenja. Ovi simptomi mogu uključivati:

  • učestalo mokrenje
  • promena boje urina (krvavi, tamni ili penasti)
  • bol u zglobovima
  • bol u kostima
  • bol u leđima
  • grčevi mišića
  • sindrom nemirnih nogu
  • umor
  • problem sa spavanjem
  • slab apetit
  • oticanje (posebno u ekstremitetima)
  • svrab

Ovi testovi se često obavljaju u okviru redovnih pregleda, za vreme boravka u bolnici ili za vreme ili posle tretmana stanja kao što je dijabetes.

Test uree i kreatinina u krvi ne identifikuje uzrok povišenih ili sniženih vrednosti ovih parametara, u odnosu na referentne vrednosti.

Urea u krvi normalne vrednosti

Koje su normalne vrednosti za ureu u krvi? Uopšteno, 7 do 20 mg/dl (2.5 do 7.1 mmol/l) se smatra normalnim. Ali normalni rasponi mogu da variraju, u zavisnosti od referentne vrednosti koja se koristi u laboratoriji i vaših godina. Pitajte svog lekara da vam objasni vaše rezultate.

Nivoi uree u krvi imaju tendenciju da se povećavaju sa godinama. Odojčad imaju niži nivo nego drugi ljudi, a raspon kod dece varira.

Kreatinin u krvi normalna vrednost

Koje su normalne vrednosti za kreatinin u krvi? Normalne vrednosti kreatinina u krvi se kreću urasponu od 53-124 umol/l

Kreatinin u krvi je povišen u slučaju akutne i hronične bubrežne insuficijencije, u slučaju postojanja prepreke u mokraćnim putevima i usled oštećenja bubređne funkcije određenim lekovima ili otrovima. Povišene vrednosti kreatinina mogu biti i rezultat jače fizičke aktivnosti ili konzumiranja steroida. Uzrok može da bude i jak proliv, koji obično dovodi do dehidratacije organizma.

Smanjene vrednosti kreatinina u krvi se javljaju obično kod trudnica i žena uopšte.

Urea u krvi smanjena (snižena)

Ako je urea u krvi smanjena – šta to može da znači? Niska urea u krvi nije tako česta pojava i obično nije razlog za zabrinutost. Snižena urea u krvi se može videti kod teške bolesti jetre, neuhranjenosti, a ponekad kada je osoba previše hidrirana (previše volumen tečnosti), ali test krvi za ureu se obično ne koristi za dijagnozu ili da prati ove uslove.

Ako je jedan bubreg potpuno funkcionalan, koncentracija uree u krvi može biti normalna čak i kad postoji značajna disfunkcija prisutna u drugom bubregu.

Kao što smo rekli, visoko-proteinske dijete mogu da izazovu abnormalno visoke nivoe uree u krvi, dok veoma nisko-proteinske dijete mogu da izazovu neuobičajeno nisku ureu u serumu.

Urea u krvi povišena (povećana)

Generalno, ako je urea u krvi povišena, to znači da vaši bubrezi ne rade dobro. Ali povišene urea u krvi može biti zbog:

  • opstrukcija urinarnog trakta
  • srčane insuficijencije ili nedavnog infarkta
  • gastrointestinalnog krvarenja
  • dehidracije, koja je rezultat ne pijenja dovoljno tečnosti ili iz drugih razloga
  • šoka
  • teške opekotine
  • nekik lekova, kao što su kortikosteroidi i neki antibiotici
  • visoko-proteinske dijete

Ukoliko dođe do oštećenja bubrega, pitajte lekara koji faktori mogu biti da doprinose šteti i koje korake možete iskoristiti da pokušate da ih kontroliše.