gubitak pamcenja

Gubitak pamćenja se ponekad javlja usled stresa a kod starih se može smatrati prirodnom pojavom,bitno je u kojoj je meri pamćenje oslabelo…
gubitak pamcenja
Svi smo povremeno zaboravni, naročito kada smo pod stresom i imamo puno briga ili problema. Osim toga, gubljenje kratkoročnog pamćenja postaje češće u srednjim godinama. Ako često zaboravljate gde ste nešto ostavili ili ne možete da se setite nečijeg imena, možda bi trebalo da naučite kako da poboljšate pamćenje. I jednostavne promene načina života mogu mnogo da znače. Gubitak pamćenja kod starijih osoba možda je posledica slabije prokrvljenosti mozga i nedostatka mentalne stimulacije. Ali, ima i drugih uzroka slabijeg pamćenja — anemija, nedovoljna aktivnost štitne žlezde, depresija i sindrom hroničnog umora, loša ishrana preterano uzimanje alkohola.

Kod starijih osoba jedan od mogućih uzroka gubitka pamćenja je i Alchajmerova bolest.

Prevencija gubitka pamćenja
Smanjite rizik od gubitka pamćenja zbog slabe prokrvljenosti tako što ćete se kretati pola sata dnevno i što nećete pušiti. Ishrana utiče na rad mozga, pa pokušajte da se zdravo hranite. To će biti naročito važno kako budete starili, jer će vam trebati manje kalorija, a slabije ćete apsorbovati hranljive materije.

Poboljšajte pamćenje
Pokušajte da svom mozgu predstavite podatke na način koji će mu biti razumljiviji. Neki ljudi bolje pamte ono što vide, drugi ono što čuju, treći nekim drugim čulom. Na primer, ako najbolje pamtite ono što čujete, snimite podatke na kasetu.

Vežbajte pamćenje
• Služite se pisanim podsetnicima, na primer spiskovima i dnevnikom.
• U mislima prođite celu azbuku dok tražite neku reč.
• Redovno vežbajte dugoročno pamćenje gledajući fotografije i video-materijal, čitajući pisma i razgledajući drage uspomene.
• Služite se mnemonikom — povezivanjem složenog niza informacija u sistem skraćenica rima koji se lako i jednostavno pamti.
• Svaki novi podatak više puta ponovite u sebi.
• Setite se svega što se dogodilo tog dana pre nego što zaspite.
• Olakšajte sebi pamćenje imena tako što ćete uz njih zamisliti neku sliku.
• Trudite se da pratite događaje u porodici, zajednici, unutrašnjoj i međunarodnoj politici.
• Održavajte mozak u formi čitanjem, učestvovanjem u zanimijivim razgovorima, rešavanjem ukrštenih reči i drugih zagonetki.
• Dajte sebi nov intelektualni izazov — na primer, počnite da učite nov strani jezik.
• Sklapajte nova prijateljstva i uživajte u starim.

Lečenje gubitka pamćenja izazvanog stresom ili starenjem
Čak i ako ste već neko vreme rasejani, nikad nije prekasno da počnete poboljšavanje pamćenja i usporavanje njegovog gubitka.
Ishrana
• Jedite češće i manje obroke kako biste održali normalan nivo šećera u krvi, jer je to važno za dobar rad mozga.
• Uzimajte mnogo integralnih žitarica, koštunjavog voća, semenki, voća, povrća i mahunarki. Ove namirnice sadrže mnogo beta karotena, folne kiseline, kalcijuma, bakra, gvožđa, joda, magnezijuma, mangana, selena, cinka, esencijalnih masnih kiselina, biljnih pigmenata i vitamina B, C i E. Ove materije su veoma važne za održavanje zdravlja mozga i njegovu dobru prokrvljenost.
• Jedite tri porcije plave ribe nedeljno. Ona je bogata omega 3 esencijalnim masnim kiselinama, uključujući DHA (dokosaheksaeonsku kiselinu) i fosfolipide (važne sastojke svih opni), što je važno za mozak.
• Nemojte piti previše alkohola.

Iz apoteke za gubitak pamćenja
. Ako mislite da u vašoj ishrani nedostaju važne hranljive materije, razmislite da uzimate sledeće dodatke:
• multivitaminsko-mineralni preparat;
• vitamin E;
• riblje ulje;
• fosfatidil serinfosfolipid potreban mozgu za pnzivame podataka, a dodatak može usporiti gubitak pamćenja povezan sa starenjem;
• kapsule ginka.

Disanje
Brzo i plitko disanje karakteristično za anksioznost smanjuje dovod kiseonika u mozak i ako se često ponavlja može da utiče na pamćenje. Služite se posebnim tehnikama za savladavanje stresa. Vežbe disanja zasnovane na jogi, redovna meditacija i/ili druge vežbe opuštanja mogu doprineti boljem pamćenju.

Obratite se lekaru… …ako je gubitak pamćenja veoma izrazit brz, ako ste depresivni, ako ste tek počeli da uzimate lek na recept ili ste povećali dozu, a naročito ako doživite nagli gubitak pamćenja posle povrede glave ili nesvestice.

0 replies

Leave a Reply

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *