Ciste na bubregu treba shvatiti vrlo ozbiljno, pošto postoji rizik da postanu kancerogene. Da biste saznali više o ovom oboljenju, pročitajte ostatak teksta…
Bubrezi su deo urinarnog sistema koji se bave filtriranjem krvi od toksičnih sastojaka. Kako ljudi postaju stariji, rastu i šanse da dođe do formiranja cisti na bubrezima. Ove ciste se takođe još nazivaju i renalnim cistama. Postoje dve vrste cisti na bubregu: proste i složene. Proste ciste su okrugle kesice koje se mogu pojaviti bilo gde unutar bubrega. Ove tanko-opnaste kesice su ispunjene tečnošću ili krvlju. Postoji rizik od 50% od pojave ovih cisti na bubrezima, kod osoba koje su starije od 50 godina. Što je starija osoba, to je i veći rizik od pojave ovog oboljenja. Ne postoji rizik da će prosta cista izazvati rak bubrega.
Uzroci
Ciste na bubregu mogu biti urođena bolest, ali, sa druge strane, onie mogu nastati i nakon rođenja, usled problema sa bubrežnom tubulom.Jedan od uzroka nastanka cisti na bubrezima je virusna upala creva, izazvana, recimo, pantljičarom. Ciste na bubrezima se uobičajeno vezuju za pacijente koji prolaze kroz dijalizu. Pacijenti koji su na hemodijalizi ili peritonealnoj dijalizi su posebno pod rizikom od razvoja multiple i bilateralne ciste na bubregu. Pacijent može osećati bolove usled rastuće ciste koja širi svoje zidove. Neke od ovih cisti mogu biti veće od samih bubrega i kao takve stvarati pritisak na njih, čime sprečavaju drenažu. Takođe, one mogu stvarati pritisak i na druge organe u blizini bubrega, kao što su stomak i creva. Nekada ciste puknu, krvare i postaju laka meta za parazite.
Kompleksna bubrežna cista se manifestuje kroz mnoge poremećaje i bolesti. Pomenimo policističnu bolest bubrega, medularnu cistična bolest, kao i medularni sunđerasti bubreg. Takođe, ove ciste se javljaju i kod ciste renalnog sinusa (peripelvic lympangiectasia). One se mogu naći i kod pacijenata sa hroničnim bubrežnim problemima i multiokularnom cistom, koja se još naziva i multiokularni cistični nefron. Ove ciste se mogu pronaći i u oboljenjima tipa multicističnog displastičnog bubrega, nefronoptisisa i bolesti Fon Hipel Lindau.
Složena renalna cista i rak
Proste ciste na bubregu se razlikuju od složenih u regularnosti oblika, sluzokoži i unutrašnjoj strukturi. Složena cista ima nepravilan oblik i unutrašnju strukturu, kao i nepravilnu sluzokožu. Unutrašnji zidovi ih mogu pregraditi u nekoliko delova. Ovi zidovi, ili septum unutar složene ciste na bubregu, mogu biti tanki, debeli i grubi.
Prisustvo nekoliko unutrašnjih zidova unutar složene ciste dovodi do mogućnosti razvoja raka bubrega. Još jedna karakteristika ovih cisti jeste kalcifikacija. Skenerom ili ultrazvukom se može utvrditi prisustvo kalcijuma unutar ciste na bubregu, a ovi testovi mogu otkriti i da je deo ciste snabdeven krvlju. Prisustvo mase unutar složene renalne ciste povećava rizik dobijanja raka bubrega. To je upozorenje da morate konsultovati kompetentnog urologa kako biste što pre započeli lečenje. Vaš urolog može koristiti Bosniak metodu za klasifikaciju rizika pretvaranja renalne ciste u rak bubrega. Prema ovom metodu, kategorije složene ciste I, II, III, IV, imaju 2%, 18%, 33%, 92% šanse, respektivno, da se povežu sa rakom bubrega. Bosniak IV složene ciste se uobičajeno povezuju sa rakom bubrega.
Kategorije složenih cista na bubregu prema Bosniaku
Kategorija I: Opisuje prostu, benignu cistu lišenu zadebljanja ili čvrste mase. Ima dlakave tanke zidove i ne pokazuje znake kalcifikacje. Ima gustinu vode, ne apsorbuje kontrastni materijal kako bi se markirala i izdvojila pri dijagnostikovanju.
Kategorija II: Snimci pokazuju benignu cistu koja može i ne mora da skladišti multiplo kalcifikovano dlakavo zadebljanje. Prisustvo jasno oivičenih lezija u cisti koje ne mogu biti markirane upotrebom kontrastnog materijala. Ove lezije (oštećenja) su manje od 3 santimetara i pokazuju abnormalne strukturne promene. Zid ciste takođe može pokazivati kalcifikaciju.
Kategorija III: Opisuje cistu koja može imati višestruke dlakave tanke zidove. Neki od njih, duž zida ćelije mogu pokazivati zadebljanje. Snimci mogu pokazati debelu nodularnu kalcifikaciju, ali, nije moguće kontrastom markirati meko tkivo unutar ciste. Takođe, snimak pokazuje jasno oivičenu bubrežnu leziju (3 santimetara ili više).
Kategorija IV: Snimci pokazuju lezije u obliku cističnih masa, zadebljani zid ciste, kao i septu.
Kategorija V: Opisuje oštećenja (lezije) za koja se može ispostaviti da su cistične lezije u formi uvećanog mekog tkiva.
Uopšteno, proste kao i složene ciste na bubrezima su izazvane proširenjem bilo kog dela nefrona (bubrega) ili tubula koje čine bubrege, ili bubrežnih kanala. One mogu dovesti do hroničnog bola u bubrezima i bubrežne atrofije. U najvećem broju slučajeva renalne ciste, pacijent nije svestan njenog prisustva, ali, oni koji prolaze kroz dijalizu mogu osetiti peckajuću bol, upalu bubrega, krv u urinu koja je ozbiljno upozorenje da treba posetiti doktora.