Bruksizam škripanje zubima u snu se javlja kod oba pola podjednako pa čak i kod dece.Smatra se da svaka osoba u nekom dobu svog života škripi zubima u snu…
Sva tkiva koja učestvuju u funkcijama žvakanja i gutanja, u disanju, formiranju glasova i lučenju pljuvačke – grade organ za žvakanje. Kad se određene aktivnosti mišića organa za žvakanje odvijaju bez funkcionalne svrhe, njihova funkcija se narušava. Poremećaj koji se manifestuje u vidu ritmičnih stiskanja zuba ili škripanja, to jest škrgutanja zubima u snu – naziva se noćnim bruksizmom. Škripanje zubima odvija se na podsvesnom nivou, a povezano je s profilom ličnosti i emocionalnim stresom.
Škripanje zubima uzrok
Dok su uzroci dnevnih poremećaja funkcija (stezanje vilice, grickanje noktiju, sluzokože obraza, usana, jezika ili nekih predmeta, sisanje palca, guranje jezika između gornjih i donjih sekutića) uglavnom loše navike, noćni bruksizam ima brojne faktore nastanka. Smatra se da se javija kao posledica stresa, anksioznosti i psihičke napetosti, te zbog upotrebe nekih lekova i konzumiranja većih količina alkohola, kofeina i nikotina. Takođe,dnevni stresni događaji bitno utiču na ljude koji škripe zubima u snu. A intenzitet takvih noćnih epizoda bruksizma srazmeran je dnevnom emocionalnom stresu (problemi na poslu, gubitak posla, svađe u porodici, fizička iscrpljenost, neuspešno obavljen zadatak…).
Postoji čak i genetska predispozicija za nastanak bruksizma. Pretpostavlja se i da nedovoljno unošenje magnezijuma u organizam može doprineti pojavi škripanja zubima u snu, jer ovaj faktor ima važnu ulogu u normalnom funkcionisanju mišića i nerava.
Da li je bruksizam ozbiljan problem
Bruksizam je kod većine pacijenata prolazna pojava, koja nestaje kad se pacijent reši stresa. Kod manjeg broja ljudi posledice bruksizma mogu se odraziti na sistem za žvakanje – od prekomernog trošenja zubnih kruna, preko oštećenja potpornih struktura zuba, pa do bolova u mišićima za žvakanje i promena u donjeviličnom zglobu. Osoba obično ne može sama registrovati da noću škripi zubima, već je na to upozorava bliža okolina. Naime, zbog zvuka koji proizvodi, njen partner najčešće ne može da spava.
Lečenje bruksizma
Obično govorimo o višestrukoj terapiji za bruksizam. Ako postoji bol i ukočenost u mišićima za žvakanje, može se preporučiti i kratkotrajna fizikalna terapija. Terapija lekovima od nekoliko dana primenjuje se radi poboljšanja sna i sniženja nivoa uzbuđenja. U stomatološkoj ordinaciji, na osnovu vašeg otiska zuba, izradiće vam se silikonski štitnik za zube (tzv. night guard tray). Noću ćete ga nositi na zubima i tako omogućiti amortizaciju sila koje nastaju stiskanjem mišića za žvakanje. To će pak sprečiti struganje zuba jednih po drugima. Sledeći korak u lečenju jeste korekcija zagrižaja. U slučaju jače istrošenosti zuba, neophodna je protetska terapija, a često i lečenje kanala korena (tzv. vađenje živca).
SIMPTOMI KOJI UKAZUJU NA BRUKSIZAM
-bol u zglobovima, ušima ili glavi koji se javlja odmah nakon budenja traje tokom dana
-preosetljivost zuba na hladno, pritisak ili druge nadražaje
-zaravnjenje griznih površina zuba i smanienje visine prednjih zuba.
Leave a Reply
Want to join the discussion?Feel free to contribute!