Gorčica crna (Brassica nigra)
DRUGINAZIVI: crna slačica, crna gorušica, goruštica, ognjica, senf, slačica.
OPIS BILJKE: Crna, jednogodišnja biljka razgranate stabljike koja dostiže visinu više od 1 metra. Listovi su s peteljkom, celoviti ili različito isečeni. Gornji listovi su glatki, dok su donji manje dlakavi. Na vrhu stabljike i njenih grana razvijaju se sitni žuti cvetovi u obliku grozda. Komuške su dugačke 2 do 2,5 cm i priljubljene uz stabljiku. U njima se nalaze semenke tamnosmede do crvenocrne boje.
STANIŠTE: Nalazi se kao poludivlja na obalama reka i šljunčanim i peskovitim mestima. Gaji se na zemljištu bogatom humusom.
VREME CVETANJA: Od juna do avgusta.
LEKOVITI DEO BILJKE GORČICE: Za lek se beru zrele komuške iz kojih se izlupa sitno seme. Kod oraničnog uzgoja biljke CRNE SLAČICE, u avgustu ili septembru, već prema vremenu i zrelosti, skinu se i povežu u snopove, pa stave na ponjave da bi se izbegao gubitak semena, jer gorušica vrlo neravnomerno sazreva. Posle vršidbe, seme mora da se prostre u tankom sloju i treba ga stalno lopatati. Zdrobljeno seme ima oštar miris koji ujeda i oštar, ljut ukus.
LEKOVITO DELOVANJE CRNE SLAČICE: U gorušičinom semenu nalazi se otprilike 25% ulja. U manjim količinama gorušica podstiče izlučivanje želudačnih sokova i apsorpciju hranljivih materija. Gorušičino ulje izlučuje se preko bubrega i deluje na izlučivanje mokraće, a veće količine mogu da izazovu nadražaj bubrega i smetnje kod izlučivanja mokraće. Najčešća upotreba je spoljna, u obliku tzv. gorušičinog testa ili paste – deluje intenzivno na cirkulaciju krvi, prodire duboko u tkivo i podstiče razmenu materija i u dubljim delovima organizma. Upotrebljava se kod akutnih upala zglobova i nerava, upale pluća, kod jakog bronhitisa, upale porebrice, velikog kašlja, iscrpljenosti, smetnji u cirkulaciji krvi, upale žučne kese, bubrežnih grčeva, angine pektoris, nadimanja u želucu i crevima i kod hroničnog zatvora.
UPOZORENJE: Prevelike količine gorušice mogu da izazovu nadražaj i upalu želuca i creva, a kod žena i smetnje u menstrualnom ciklusu i upalu jajnika.
RECEPTI:
Priprema i upotreba gorušičinog testa (paste): Uvek je treba pripremati od sveže mlevenog gorušičinog brašna. Ono se pomeša s mlakom vodom, ne toplijom od 40°C. Dobro izmešana pasta nanese se u debelom sloju na lanenu krpu. Kod bolova kičme ili upale porebrice dovoljan je oblog s pastom veličine raširenog dlana; u tu svrhu se izmeša oko 5
kašika gorušičinog brašna s jednakom količinom vode. Oboleli zglobovi mogu se u celosti pokriti pastom. Kod išijasa se položi traka široka kao dlan dužine 40 cm, od zadnjice prema dole na zadnju stranu bedra. Pre nego što se pasta nanese na kožu, navlaži se mlakom vodom komad gaze, nešto veći nego obloga, i položi na mesto koje se leči. Na tu gazu dolazi obloga od paste koja mora da stoji toliko dugo dok ne počne osetno da peče. Taj jak osećaj pečenja treba izdržati još 1 minut i onda ukloniti oblogu zajedno sa gazom. Gaza sprečava da se gorušičina pasta prilepi za kožu. Posle uklanjanja obloge koža je intenzivno crvena, lagano otečena i osetljiva. To mesto na koži blago se pospe pirinčanim brašnom i preko toga se lagano previje suvi zavoj. Posle nekoliko dana nestane crvenilo, a osetljiva mesta na koži se (ne uvek) ljušte. Naročito osetljiva mesta – lice, grudi i područje oko polnih organa – ne smeju se tretirati tim oblogom. Kod glavobolje se, zbog visokog pritiska, obloga stavlja na potiljak ili na listove nogu, da bi se snizio krvni pritisak i tako otklonila glavobolja. Neposredno posle udara kapi stavlja se obloga na listove.