Ginko je biljka stara najmanje 200 miliona godina, koje u slobodnoj prirodi nema već vekovima; sačuvala se u vrtovima hramova na Dalekom Istoku. Ovaj listopadni četinar, sa odvojenim muškim i ženskim jedinkama, je u Evropu stigao 1730. godine i kod nas se gaji i postao je omiljeno ukrasno drvo. Od 80-tih godina prošlog veka, na Zapadu sve više raste interesovanje za ovu biljku i sa lekovite strane, jer je dokazano njeno dejstvo na kardiovaskularni sistem.
Osobine: sladak, gorak, steže, neutralan.
Lekoviti sastojci
List: flavonoglikozidi (uključujući ginkolid), bioflavoni, sitosterol, laktoni, antocijanin.
Seme: masne kiseline, minerali, bioflavoni.
Dejstvo:
List: opušta arterije, stimuliše cirkualciju krvi.
Seme: adstringens, fungicid, antibakterijsko dejstvo.
LIST
U biljne lekove se list uvrstio tek 80-tih godina XX veka. Koristi se za poremećaje cirkulacije -naročito je dobar za bolje snabdevanje mozga krvlju. Istraživanja su pokazala da je kod lečenja nepravilnog srčanog ritma ginkolid jednako efikasan kao i standardna farmaceutska terapija. Listovi se koriste i za proširene vene, hemoroide i grizlice na donjim udovima. Skuplja se leti
SEME
U Kini se ovo seme, zvano paj kou (baj gou), smatra sredstvom koje deluje na akupunkturne meridijane pluća i bubrega, a tradicionalno se koristi i kod astmatičnih tegoba i kod grudnog kašlja sa gustom sluzi. Tonizujuće deluje na mokraćni trakt, pa se zato primenjuje kod inkontinencije i preteranog mokrenja
OD LISTA
Tečni ekstrakt: Ekstrakt od svežih listova se u Evropi prodaje kao lek za lečenje moždane arterioskleroze kod starijih osoba i kod oboljenja periferne cirkulacije.
Tinktura: Kod oboljenja cirkulacije treba ga kombinovati sa drugim kardiovaskularnim biljkama, npr. sa zimzelenom, a kod oboljenja arterija sa kokocem.
Čaj: Kod arterioskleroze i vaskularnih tegoba piti čaj pripremljen od 50 g osušenih listova i 500 ml vode. Kod grizlica potkolenice i hemoroida koristiti za kupke.
OD SEMENA
Ekstrakt: Kod astme ili jakog ili upornog kašlja kombinovati sa biljkama kao što su ma chwang (ma hwang samo na recept), oman ili list duda: 3-4 semenke su dovoljne za tri doze.
Upozorenja:
Ne povećavajte utvrđene doze, jer bi to moglo da izazove oboljenje kože i glavobolje.
Zabeleženi su slučajevi kontaktnog dermatitisa kod direktnog dodira sa “mesom” ploda (ne koristi se za lečenje).
U Australiji i na Novom Zelandu je zabranjen za upotrebu.
Leave a Reply
Want to join the discussion?Feel free to contribute!