sta jesti pred ispitSPAVATI KOLIKO SRCE IŠTE, JESTI VIŠE MESA, MNOGO POVRĆA I VOĆA, VIŠE ŠETNJE I SPORTA, NIKAKVA ENERGETSKA HRANA NITI LEKOVI ZA OKREPLJENJE…

SVAKE godine, pred sezonu ispita, studenti prestaju da budu normalne osobe da bi se pretvorili u gutače tableta, pilula, pastila, sirupa.
Menjaju se način ishrane, dopuštenja i zabrane, ritmovi san-budno stanje, jednom rečju menja se celokupni ritam života. Stiče se utisak kao da su roditelji odjednom shvatili da su šest meseci živeli pored običnog konja za vuču koga sad po svaku cenu u roku od mesec dana, ili, najduže, dva meseca, žele da pretvore u punokrvnog konja koji će trčati za nagradu. Taj napor očeva i majki, deda, baba, tetaka, doduše sasvim dobronameran, može da ima katastrofalne posledice po rezultate i po zdravlje tih mladih, koji u najmanju ruku ostaju zbunjeni pred frenetičnom brižljivošću kojom ih sredina okružuje.

Stres od učenja
Takozvani stres od učenja lakše pogađa one koji vole studente i prate njihove napore i može potpuno da zaobiđe one koji su pravi subjekti događaja. Pod uslovom, naravno, ako se primeni čitav niz jednostavnih normi preko kojih se obično prelazi.
-Prvo pravilo koje se apsolutno mora poštovati je trajanje sna.
Tabele koje pokazuju određen broj časova spavanja trinaestogodišnjake za desetogodišnjake ili maturante su suviše šematične. U stvari, svaka individua a pre svega u doba rašćenja, spava onoliko koliko joj je potrebno jer joj to nalaže njen organizam, prema programu vlastitog metabolizma. Stoga je potpuno izlišno terati u krevet u devet sati sina koji je navikao da odlazi na spavanje u deset i trideset, kao što je izlišno i buditi ga u zoru. I u Jednom i u drugom slučaju, takve prinude neće koristiti njegovom učenju.

-Isto je tako nepotrebno, pa čak i ,štetno držati ga u kući kako bi ga zaštitili od štetnih iskušenja; upravo u tom periodu intelektualnog prenaprezanja pred ispit, njegovom telu potrebno je da najmanje jedan sat provede na svežem vazduuhu, još bolje ako je taj sat ispunjen nekom sportskom aktivnošću. Jedno dobro znojenje na uz šutiranje lopte mnogo je bolje od stotinu odmaranja u kući.

Šta jesti pred ispit
-A zatim ishrana: i ovde ne dolaze u obzir neke revolucionarne promene, već samo integracije i restrikcije. To jest, na minimum treba smanjiti masnoće, pečenja, suviše začinjenu hranu a hleb, pirinač, testa,
UOČI ISPITA: Drugačiji način života, ali bez preterivanja krompir smanjiti na jednu trećinu. Ovde bi pirinač mogao predstavljati izuzetak budući da je on izvanredan regulator organizma i veoma bogat supstancama koje će mu omogućiti da izdrži povećane napore. Za trećinu treba povećati količinu hrane bogate proteinima, biljnim i životinjskim, ili mršavog mesa, ribe, jaja, sireva i povrća (grašak, pasulj, sočivo), zajedno sa mnogo zelenog povrća i svežeg voća koji sadrže mnogo vitamina i mineralnih soli.

Potpuno odbaciti gazirana pića. Ako je vrućina i voda iz vodovoda nije baš najukusnija, može se pribeći prirodnim voćnim sokovima, hladnom čaju. Student može da pije kafu ako je na nju već navikao, ali ne bi trebalo da povećava njenu količinu mada, naravno, jedna šoljica više s vremena na vreme neće moći da mu škodi.

Nepotrebne vitaminske tablete
-Što se tiče tableta na bazi vitamina, fosfora, kalcijuma, mineralnih soli i drugih sredstava za okrepljenje, po pravilu za njima nema potrebe. Naročito što se tiče takozvanih sredstava za okrepljenje čija iziišnost je dobro poznata. Vitamini, fosfor, kalcijum i mineralne soli korisni su u posebnim slučajevima kada je organizam ozbiljno oslabljen, to jest, kad se radi o pravim bolesnicima a ne o studentu koji je savršeno zdrav ali samo malo umoran.

Pred ispite više hleba i testa
– Kad se dođe u završnicu, tokom poslednjih dana koji prethode ispitima, potrebna je ishrana bogata namirnicama koje se u najkraćem vremenu pretvaraju u energiju. Pri kraju, treba smanjiti količinu životinjskih proteina, a bez preterivanja, povećati količinu hleba, testa, pirinča, čemu dodati još i nekoliko kašika meda dnevno.
Što se tiče lekova na bazi vitamina ili mineralnih soli, treba imati na umu da ih kroz bogatu i uravnoteženu ishranu organizam mladog čoveka svakog dana apsorbuje više nego dovoljno te jedan dobar deo i izlučuje. Najzad, treba odlučno ukazati na štetnost uzimanja raznog keksa i obogaćene hrane (visoke vitaminske ili proteinske vrednosti) koja se toliko reklamira.
Zašto? Ne zato što bi mogla da škodi već zato što koristi samo onima koji je prodaju.