POVIŠENI KRVNI PRITISAK (HIPERTENZIJA) ISHRANA
Na pojavu hipertenzije uglavnom utiču tri faktora: nasledni faktor, povećana telesna težina i unošenje većih količina soli hranom. Naučno je potvrđeno da je konzumacija soli u direktnoj vezi sa pojavom hipertenzije, te se povećanjem potrošnje soli proporcionalno povećava i broj stanovnika sa hipertenzijom.
Tako, na primer, kod nekih Indijanaca u Južnoj Americi i kod Bušmana u BoCvani, gde je potrošnja soli skoro neznatna (2—3 g dnevno) hipertenzija je skoro nepoznata, dok je u severnim delovima Japana, gde potrošnja soli prelazi 25 g i dostiže čak 50 g dnevno, hipertenzija zastupljena čak kod 40% stanovnika. U Japanu je zbog toga srčani udar veoma čest, zahvaljujući visokom krvnom pritisku i soli.
Prema preporuci Svetske zdravstvene organizacije ne treba hranom umositi više od 6 g soli dnevno (1 kašika).
Smanjenjem potrošnje soli umnogome se utiče na suzbijanje pojave hipertenzije, te se hrana sa malo soli koristi u tretmanu, pored lekova, kod ove vrste bolesti.
Kod starijih osoba treba nastojati da se dnevno Hranom ne unese više od 0,5 do 2 grama soli. Pritom treba imati u vidu da neke namimice same po sebi sadrže puno soli kao: suhomesnati proizvodi, mesne konzerve, sušeni pikantni sirevi, konzervirano povrće, maslinke i dr.
Umesto masnih i jače začinjenih jela, jaja, masnih i slanih sireva i mesa, treba više koristiti pirinač, geršlu, heljdu i slične namirnice, pripremljene sa malo soli. Uz jelo treba obezbediti sveže salate sa uljem i limunovim sokom i veoma malo soli. U slučajevima kada lekar odredi strogu neslanu dijetu, treba oprezno koristiti čak i namirnice koje se ne sole, ali u svom prirodnom sastavu sadrže so kao: mleko, kiselo mleko, jogurt, sveži sir itd.
Postoje i namimice koje utiču na sniženje krvnog pritiska, kao što su soja, nepolirani pirinač, heljda, ovsene pahuljice i mekinje, kao i voće i povrće sa dosta biljnih vlakana. Na sniženje krvnog pritiska takođe utiču i beli i crni luk, maslinovo ulje, pasulj, grašak, jabuke, zeleni čaj, jogurt i kiselo mleko, mleko, masna riba kao skuša, haringa, sardina, tunjevina, pastrmka, jesetra, inćun, cipol, iverak, grgeč i šaran pa ih često treba koristiti u ishrani.
Kod dijete sa pirinčem treba nastojati kada je to moguće, da se koristi tzv. braon pirinač koji sadrži vitamine i mineralne materije, koji se inače ljuštenjem i poliranjem pirinča ođstranjuju. Ukoliko se jede beli pirinač, onda obezbedi uz njega dovoljno svežeg sira i salate.
Interesantno je da umerena konzumacija kafe ne izaziva i ne pogoršava visok krvni pritisak, osim ako se pije u kombinaciji sa čestim pušenjem.
Alkoholna pića uključujući čak i pivo i vino utiču na povišenje krvnog pritiska, te ih treba koristiti samo u umerenim količinama, čašudve dnevno.
Neophodno je takođe da se u ishrani izostavi hrana bogata solju: hleb, slatkiši, konzervne od mesa, suhomesnati proizvodi, začini, morska hrana, mineralne vode bogate natrijum-bikarbonatima, pa čak i mleko i mlečni proizvodi.
Dijeta bez soli sprečava zadržavanje soli i vode u organizmu, poboljšava dejstvo lekova, a u toku primene diuretika je neophodna i veoma korisna.
Zavisno od toga da li postoje i druga oboljenja ili smetnje, treba smanjiivati korišćenje i drugih namirnica u ishrani. U slučajevima šećerne bolesti smanjivati — ugljene hidrate, naročito šećer; u slučajevima srčane i moždane arterioskleroze —masne namirnice; u slučajevima insuficijencije bubrega — belančevinastu hranu. U svim slučajevima treba konsultovati le-kara.
Namirnice koje sadrže malo natrijuma, te ih hipertenzičari mogu koristiti u ishrani su: hleb bez soli, testenine, pirinač, ovas, voće i povrće, krompir, sveže meso i riba, začini prirodni, maslac, margarin, žitarice za doručak i mleko.
Smatra se da na sniženje povišenog krvnog pritiska povoljno deluje selen, kojeg ima najviše u pšenionim klicama, iznutricama, tunjevini cmom luku, paradajzu i prokelju. Korisnije je da se ove namirnice koriste nego da se kupuju veoma skupi preparati sa selenom.
Evo nekoliko recepata narodne medicine za povišen krvni pritisak
— tri puta dnevno piti po čašu jabučnog soka ili soka pomorandže, najbolje sveže isceđenog, ili tri puta dnevno piti čašu vode sa dve kašičice jabukovog sirćeta;
— ujutru pre doručka piti razblaženi limunov sok u koji je razmućeno oko 10 g pivskog kvasca;
— u sezoni jesti svakodnevno sveže šljive, a van sezone prerađevine od šljiva (kompot, pekmez, džem, suve šljive);
— dve kašike isitnjenog lista i korena peršuna preliti sa 200 ml vode i kuvati oko 10 minuta. Nakon hlađenja tečnost piti tri puta dnevno po jednu čašicu;
— u sitno stmgani ren dodati limunov sok i med. Ovako spravljenu smešu jesti po jednu kašiku tri puta dnevno — na 1 sat pre ili 2 sata posle jela;
— dnevno uz svaki obrok pojesti po 1—2 češnja belog luka, a po stabilizaciji pritiska smanjiti na 1 češanj dnevno. Preparati na bazi belog luka imaju nešto sporije dejstvo od svežeg luka.
Leave a Reply
Want to join the discussion?Feel free to contribute!