Groždje SASTAV I HRANLJIVA VREDNOST
Groždje određenih sorti, kao što su afu-ali, muskat-hamburg, kardinal, kraljica, drenak, smederevka i druge, je veoma canjano i visokohranljivo voće, sa puno korisnih bioloških sastojaka.
Grožđe ima veliku hranljivu, dijetetsku i terapeutsku vrednost. Ono predstavlja najvrednije voće, koje rado jedu deca i odrasli, zdravi i bolesni, kao i oni koji su preležali neke bolesti ili su iimali hirurške intervencije, jer im pomaže da brzo ojačaju. Lako se vari i organizam ga dobro koristi.
Zbog prijatnog ukusa i arome, znatnog sadržaja šećera i drugih hranljivih i zaštitnih materija, grožđe i grožđani sok su veoma značajne namimice sa lekovitiim svojstvima. Za upotrebu u ishrani i lečenju, pored stonih sorata, mogu da posluže i vinske sorte, kao: plovdina, prokupac i druge.
Groždje kalorije na 100 grama
Grožđe belo = 65 kalorija
Grožđe crno = 55 kalorija
u zavisnosti od sorte sveže groždje može imati i do 75 kalorija
Suvo grožđe = 306 kalorija
Groždje vitamini i minerali na 100 grama
Vitamin A 66 IU
Vitamin C 10.8 mg
Vitamin E 0.19 mg
Vitamin K 14.6 µg
Kalcijum 10 mg
Bakar 0.127 mg
Gvoždje 0.36 mg
Magnezijum 7 mg
Mangan 0.071 mg
Cink 0.07 mg
Grožđe je veoma bogato ugljenim hidratima, uglavnom voćnim i grožđaniim šećerom (oko 17%), dok je veoma siromašno belančevinama (oko 0,7%) i mastima (0,4%), a holesterola nema. Od mineralnih sastojaka najviše ima fosfora, gvožđa, natrijuma i kalcijuma. Među vitaminima u grožđu najviše ima vitamiina A i C i nešto vitamina B grupe.
Kožica grožđa, peteljka i semenke sadrže dosta tanina, oporog sastojka koji skuplja usta. Većina tanina, uključujući i antocijan koji daje crvenu boju bobicama, nalazi se u opni bobica.
Groždje takođe sadrži i maleinsku kiselinu, koja ga čini kiselim dok još nije zrelo. Kako grožđe zri, sadržaj maleinske kiseline opada, a sadržaj šećera raste i grožđe postaje slatko. Pošto u nedovoljno zrelom grožđu nema skroba, to se nakon berbe ne može očekivati povećanje sadržaja šećera, kao kod nekih drugih vrsta voća.
KUPOVINA I ČUVANJE
Kupovati: grozdove dobro formirane i sa celim bobicama, koje su dobro obojene ii pričvršćene na zelenim peteljkama, koje se lako savijaju i lome. Crvene sorte grožđa moraju biti tamnocrvene ili ljubičaste, a bele sorte — žućkaste, s nijiansom rumeniila. Prednost davati grozdovima sa ređim, ali u jednačenim krupnim li zrelim bobicama.
Izbegavati: rošave grozdove, grozdove sa naboramim bobicama i grožđe koje curi, pa je lepljivo.
Pošto je grožđe tretirano više puta razniim zaštitinim hemiikalijama, koje se pranjem ne mogu odstraniti, niitii se bobice mogu ljiuštiitii, jedini način zaštite je, pored dobrog i detaijnog pranja, ograničiti konzumaciju.
Do potrošnje, grožđe čuvati u frižideru, i to upakovano u plastične kese. Ne prati ga pre nego što će se koristiti, iako na njernu ima prašine. Ovo zbog toga što posle vlaženja postaje kvarljivije i brže propada.
KORIŠĆENJE I PRIPREMANJE
Grožđe koristiti sveže, dobro oprano i rashlađeno. Prati ga ispod tekuće hladne vode, da bi se odstrainila prašina i druge neoistoće, ocediti ga i jesti. Ako se želi koristiti za voćnu salatu, potrebno je oljuštiti ga. Tada je ono i sigurnije, jer su odstranjeni ostaci hemijskih sredstava za zaštitu. To se postiže tako što se grožđe stavlja u vrelu vodu nekoliko sekundi, a zatim se odmah potapa u hladnu vodu. Promena temperature oštećuje sloj ćelija ispod pokožice i ona se lako ljušti.
Leave a Reply
Want to join the discussion?Feel free to contribute!