Atkinsova dijeta, ili zvanično, Atkinsov nutricionistički plan, je dijeta siromašna ugljenim hidratima koju je kreirao doktor Robert Atkins. On je smatrao da su rafinisani ugljeni hidrati (posebno šećer, brašno, sirupi sa visokim nivoom fruktoze) glavni i najznačajniji uzrok epidemije gojaznosti.

Polazna tačka atkinsove dijete je smanjenje unosa ugljenih hidrata, što će primorati organizam da se „okrene“ sagorevanju glukoze odnosno masti u telu, što će za rezultat imati veći i brži gubitak telesne težine. Unos manje ugljenih hidrata takođe održava nivo šećera u krvi stabilnim, što znači da velike oscilacije nivoa šećera u krvi (uzrokovane unosom rafinisanih ugljenih hidrata) mogu dovesti do „napada gladi“– a ova dijeta čini upravo suprotno i sprečava prejedanje. Očekivani gubitak težine na početku dijete je 2,5-5 kilograma nedeljno.

atkinsova dijeta faza 1 2 3 4

Po kom principu funkcioniše Atkinsova dijeta?

Postoje četiri faze Atkinsove dijete:

1. faza – Uvodna
2. faza – Nastavak mršavljenja
3. faza – Priprema za prilagođavanje
4. faza – Trajno prilagođavanje

1. Uvodna faza Atkinsove dijete

Uvodna faza je prva i najrestriktivnija po pitanju isthrane i traje oko dve nedelje. Smatra se da ova faza uvodi organizam u stanje ketoze, koja uzrokuje brže mršavljenje. Prepoznaćete stanje ketoze po tome da imate „metalan“ ukus u ustima i/ili loš zadah.

Unos ugljenih hidrata u Atkinsovoj dijeti je veoma nizak, manje od 20 grama dnevno (prosečan unos ugljenih hidrata tokom dana je oko 250 grama). Većina ovih ugljenih hidrata dolazi iz povrća (zelene salate, brokolija, spanaća, bundeve, karfilola, repe, paradajza). Postoje 54 vrste povrća koje se smeju jesti. Smatra se da mahunarke sadrže previše skroba i tako usporavaju proces ove faze dijete. Zato je zabranjeno jesti hranu bogatu ugljenim hidratima – hleb, krompir, testeninu, pirinač, mleko, voće, kao i slatkiše (čokoladu, kolače, torte, zašećerena pića…). Alkohol je takođe zabranjen. Šta je dozvoljeno u ovoj fazi Atkinsove dijete? Neograničene količine mesa, ribe, plodova mora i sira. Morate piti najmanje 8 čaša vode dnevno tokom ove faze. Dozvoljen je umeren unos kofeina ako niste hipoglikemični (nemate nizak nivo šećera u krvi).
U ovoj fazi se gubi dosta kilograma – u proseku 2,5-5, pogotovo ako vežbate.

2. faza – Nastavak mršavljenja

Tokom ove faze dijete, možete povećati unos ugljenih hidrata, ali neznatno kako biste nastavili da mršavite. U ovoj fazi možete povećavati unos ugljenih hidrata za po 5 grama svake nedelje. Cilj ove faze je pronaći „kritični nivo ugljenih hidrata za gubljenje telesne težine“. Kritični nivo ugljenih hidrata je zapravo maksimalna količina ugljenih hidrata koju možete pojesti tokom dana, a i dalje mršaviti 0,5-1,5 kilograma nedeljno. Neki ljudi bolje metabolišu ugljene hidrate od ostalih i zato je ovaj nivo drugačiji za svakog. Ova faza traje dok Vam ne preostane 3-5 kilograma koje želite da izgubite.

3. Faza pripreme za prilagođavanje

Tokom treće faze Atkinsove dijete, verovatno ste već postigli željenu telesnu težinu. Svake nedelje pomalo povećavate unos ugljenih hidrata. Proces mršavljenja se usporava i u ovoj fazi gubite oko pola kilograma nedeljno. Možete jesti više hrane koja sadrži skrob (poput hleba i testenine), iako nivo ugljenih hidrata koje jedete mora ostati ispod određenog nivoa.

4. – faza – Trajno prilagođavanje Atkinsovoj dijeti

Cilj poslednje faze jeste da se potpuno prilagodite na nov režim ishrane i izbegnete jo-jo efekat vraćanjem na stari način ishrane. U ovoj fazi režim ishrane je nešto drugačiji, ali je i dalje strogo ograničen. Ako počnete da dobijate na težini, možete se vratiti na ranije faze.

Nedostaci Atkinsove dijete

Postoji podugačak spisak loših nuspojava koje Vas mogu zadesiti ako se pridržavate Atkinsove dijete. Atkinsova dijeta se bazira na premisi da će organizam doći u stanje ketoze i tako početi da ubrzano sagoreva masti. Međutim, uz ketozu idu i neki neželjeni efekti, uključujući loš zadah iz usta, umor, slabost, vrtoglavicu, nesanicu i mučninu. Zbog manjka namirnica bogatih vlaknima (voće, povrće, mahunarke, smeđi pirinač, nemlevene žitarice) moguća je i konctipacija.

Potencijalni dugoročni efekti Atkinsove dijete zapravo brinu mnoge lekare i izazivaju mnoge kontroverze. Atkinsova dijeta je bogata mastima, posebno zasićenim mastima, koje povećavaju rizik od srčanih oboljenja. Takođe, Atkinsova dijeta je veoma restriktivna po pitanju dozvoljenih namirnica, što znači da ishrana nije izbalansirana što dovodi do deficita mnogih hranljivih sastojaka.
– Srčana oboljenja (zbog visokog unosa masti)
– Osteoporoza (nizak nivo kalcujuma, zbog malog unosa mleka)
– Karcinom, prerano starenje i katarakta (malo antioksidanata, zbog malog unosa voća i povrća)
– Problemi sa bubrezima i slabe kosti (visok nivo proteina)

Zaključak

Atkinsova dijeta može zaista biti spas za one koji moraju da izgube mnogo kilograma. Iako lekari ne preporučuju ovu dijetu zbog visokog nivoa masti koje sadrže preporučene namirnice, neka istraživanja su pokazala da, paradoksalno, upravo te masti mogu imati pozitivan efekat na mršavljenje. Međutim, oni koji imaju genetski potencijal ili su već imali neko srčano oboljenje (uključučujući visok pritisak, anginu pektoris, srčani udar itd.) ne bi trebali da drže ovu dijetu. Atkinsova dijeta je odlična za mršavljenje, mada ne znači da ćete održati željenu telesnu težinu. Ako se odlučite da držite Atkinsovu dijetu, ne zaboravite da je dokazano da ćete duže održati željenu kilažu ukoliko redovno vežbate. Obavezno u dijetu dodajte suplemente – najvažnije vitamine i minerale.

Vezano za telesnu građu, tzv. endomorfni tipovi koji su pokušali sa gotovo svakom dijetom i nisu uspeli da smršaju, verovatno će uspeti sa Atkinsovom dijetom. Endomorfni tip teško vari ugljene hidrate i zato je ova dijeta sasvim odgovarajuća za ljude sa ovakvom građu. Ipak, ova dijeta je veoma restriktivna kad su u pitanju dozvoljene namirnice, pogotovo u prvoj fazi, zato Vam je potrebna veoma čvrsta volja kako biste do kraja izdržali sa Atkinsovom dijetom.